• Naši video uradci


  • Najnovije

  • Arhiva vijesti

  • Djeca i stres

    Djeca i stres

    Stres je reakcija na osjećaje straha, preforsiranosti, prevelike stimulacije, prijetnje ili uzbuđenja. Stres je normalna, svakodnevna pojava. Određena količina stresa je dobra jer nas aktivira ali preveliki stres, posebno kad nemamo kontrolu nad njim, može nas učiniti nesretnima, umanjiti sposobnosti za obavljanje svakodnevnih zadataka i dovesti do zdravstvenih problema.

    Čak i djeca rane dobi iskuse stres i tada je neophodno da ga odrasli prepoznaju kako bi  pomogli djetetu. Nakupljeni stres može dovesti do problema u ponašanju djece. Može ometati djetetovo učenje, druženje s vršnjacima i izazvati bolesti povezane s imunološkim sustavom. Kad dijete nauči kako se nositi sa stresom, počne graditi vještine koje će mu koristiti tijekom cijelog života.

    Svakodnevni stres-djeca mogu doživjeti stres kod kuće ali  i u igri s drugima, izvan kuće. Djeca dožive stres ako trebaju nešto čekati, ako žele nešto što ne mogu imati ili ako izgube svoju omiljenu igračku.

    Dugoročni ili kronični stres- traumatska iskustva djeluju duži period kao npr. ozbiljni konflikti među članovima obitelji, rastava ili razdvajanje, ozbiljna bolest ili zdravstveno stanje, smrt bližnjih, česta preseljenja, zlostavljanje od strane vršnjaka i dr.

    Ponekad izvori stresa mogu biti ranojutarnja žurba, izloženost novim situacijama, previše zahtjeva, odvojenost od roditelja, teškoće s vršnjacima, prijateljima, sukobi s braćom/sestrama, česta promjena odgajatelja.

    Djeca mogu “izražavati” stres kroz ponašanja:

    –          glasna su, umorna, dosadno im je,

    –          imaju glavobolje, bolove u trbuhu ili u vratu,

    –          sisaju palac, igraju se s kosom,

    –          viču, plaču, grizu, udaraju,

    –          impulzivni su ili pak povučeni,

    –          javljaju se problemi hranjenja, spavanja,

    –          postaju ne samostalni i smanjena im je razina energije ili  suprotno, povećana;

    –          regresija na prijašnja ponašanja.

    stres dijete

    Kako pomoći djeci?

    –          omogućite djetetu igru, san, fizičku aktivnost, šetnje, ograničite gledanje TV-a i igranje igrica na kompjuteru;

    –          pokažite ljubav riječima, zagrljajima, smijte se, naučite ih kako da razgovaraju o osjećajima;

    –          djeca predškolske dobi još uvijek ne mogu kontrolirati svoje osjećaje, pričati o njima, niti ih prepoznati, zato su potrebni kratki razgovori, imenovanje osjećaja, razumijevanje, utjeha;

    –          posvetite više pažnje djetetu;

    –          provedite zajednično vrijeme u zabavnim aktivnostima, dajte djetetu prostora i vremena, ponekad je dovoljno samo biti uz dijete;

    Ako je dijete u vrtiću

    –          dopustite mu da ponese sa sobom ‘dio doma’ (igračku, fotografiju, dekicu);

    –          vašu  užurbanost ujutro dok se spremate za posao, dijete može osjetiti kao opterećenje, zato nađite načina da to učinite manje stresno i užurbano (ranije ustati, spremiti, pripremiti razgovorom);

    –          kod kuće s djetetom pričajte o onome što rade u vrtiću. Ponekad se djeca znaju rasplakati  nakon dolaska kući jer nakupljaju osjećaje tijekom dana i ‘otpuste’ ih kod kuće. To je normalno, zato budite uz svoje dijete.

    –          surađujte sa odgajateljima i obratite se stručnom timu vrtića za savjet!

     

    Važno je zapamtiti da …

    • različita djeca različito doživljavaju stres.
    • stres ne možemo eliminirati iz djetetovog života, niti možemo učiniti da se dijete pod stresom odmah osjeća bolje.
    • djetetu možemo pomoći razviti sposobnosti suočavanja i nošenja sa stresom koje će mu koristiti tijekom cijelog života.

    Pripremile:

    mr. spec. Žana Pavlović, prof. psih.

    Jelena Nenadić, mag.psych.

    Bez komentara

    Komentari su isključeni

    Ostavite komentar

  • Kalendar

    ožujak 2019
    P U S Č P S N
    « velj.    
     123
    45678910
    11121314151617
    18192021222324
    25262728293031
  • Arhiva Vijesti

  • Vijesti