• Naši video uradci


  • Najnovije

  • Arhiva vijesti

  • Logopedski kutak

    Tablica urednog razvoja slušanja i govora

    DOB DJETETA SLUŠANJE GOVOR
    0 – 3 mjeseca

    – uznemiri se na jake zvukove

    – mijenja brzinu sisanja na zvuk

    – širi oči, smiruje se i smiješi se kad čuje poznati glas

    – glasa se dugim vibrirajućim samoglasnicima ugode

    – dok mu se obraćate često ispušta zvukove

    – plače različito na različite potrebe

    4 – 6 mjeseci

    – reagira na glazbu gugutanjem

    – očima traži izvor zvuka

    – opaža zvučne igračke

    – odgovara na promjene Vašeg glasa

    – glasa se različitim glasovima, uključujući p, b, m

    – vokalizira uzbuđenje i nezadovoljstvo

    – glasa se grleno kad ostane samo ili se igra s Vama

    7 – 12 mjeseci

    – okreće se i gleda u smjeru zvuka

    – uživa u zvukovima igračaka i zveckalica

    – sluša dok mu se govori,

    raduje se brojalicama i pjesmicama

    – prepoznaje i razumije česte riječi (ne, pa-pa, mama, sok…)

    – počinje odgovarati na naloge (Dođi! Hoćeš još?..)

    – brbljanje uključuje duge i kratke skupine glasova (bababababa, tata…)

    – služi se govornim glasovima, a ne plačem kako bi zadobilo i održalo Vašu pažnju

    – oponaša različite govorne zvukove

    – govori 1 do 2 riječi sa značenjem (mama, tata, pa-pa, ne…) iako ih još ne mora jasno izgovarati

    1 – 2 godine

    – pokazuje imenovane slike u slikovnici

    – na zahtjev pokazuje dijelove tijela

    – slijedi jednostavne naredbe i razumije jednostavna pitanja (Baci loptu! Poljubi bebu! Gdje su cipele?)

    – sluša jednostavne priče, pjesmice i brojalice

    – svaki mjesec govori sve više riječi

    – koristi se pitanjima od 1 do 2 riječi (Gdje beba? Ide pa-pa. Što to?)

    – sastavlja po dvije riječi (Ne sok. Ide pa-pa.)

    – koristi se različitim suglasnicima na početku riječi

    2 – 3 godine

    – razumije razlike u značenju riječi (ide-stane, u-na, veliko-malo, gore-dolje)

    – slijedi dva zahtjeva (Uzmi knjigu i stavi je na stol!)

    – ima riječ za gotovo sve stvari i pojmove

    – koristi se rečenicama od 2 do 3 riječi i postavlja pitanja

    – govor je većinom razumljiv poznatom krugu slušača

    – često traži predmete imenujući ih ili na njih obraća pažnju ako se spomenu

    3 – 4 godine

    – čuje Vas i kad ste u drugoj sobi

    – čuje TV ili radio na istoj glasnoći kao i ostali članovi obitelji

    – razumije jednostavna pitanja (Tko? Što? Gdje?)

    – govori o događajima u vrtiću i kod prijatelja

    – govor je najčešće razumljiv i nepoznatima

    – služi se brojnim rečenicama koje imaju 4 i više riječi

    – obično govori s lakoćom bez ponavljanja slogova ili riječi

    4 – 5 godina

    – voli kraće priče i odgovara na jednostavna pitanja vezana uz njih

    – čuje i razumije većinu rečenog kod kuće ili u vrtiću

    – služi se pravilnim rečenicama

    – zna prepričati priču ili događaj

    – lako komunicira s ostalom djecom i odraslima

    – većinu glasova izgovara pravilno

    5 godina i više

    -potpuno razumije i složeniji govor, osim nekih nesvakodnevnih, apstraktnih pojmova

    -rabi složene i gramatički ispravne rečenice sastavljene od bogatog rječnika

    -kod duljih i složenijih riječi može se javiti još poneka poteškoća u izgovoru

     

    Saznaj više..

    Usporen razvoj govora

    Usporen razvoj govora – specifična poteškoća u govorno jezičnim razvoju – sve je češći razvojni poremećaj kod djece.
    Premda razvoj govora u najranijem djetinjstvu ne mora biti ravnomjeran i ujednačen, roditelji bi morali obratiti pozornost na neke simptome koji mogu ukazivati na usporen razvoj govora kod njihovog mališana.
    Usporen razvoj govora, zaostao razvoj govora i nedovoljno razvijen govor dijagnoze su koje se odnose na neadekvatan razvoj govora, a terminologija se mijenja ovisno o kronološkoj dobi djeteta. Dijagnoza usporeni razvoj govora odnosi se na zaostajanje u vrijeme dok je govor još u razvoju tj. do tri, četiri godine; zaostao razvoj govora postavlja se kao dijagnoza kod djece koja se nalaze u dobi od tri do šest, sedam godina, dok dijagnozu nedovoljno razvijen govor nalazimo kod djece koja su navršila šest, sedam godina, ali im je govor pojmovno siromašan, rečenice kratke i agramatične. Alalija se nalazi na dnu kontinuuma, a odgovara terminu negovorenje. U najtežim slučajevima dijete ne samo što ne govori nego i ne razumije tuđi govor. Ono što svakako treba imati na umu je kronološka dob djeteta tako da se alalija u najtežim slučajevima može primijetiti već u djeteta od godine i pol dana. Dijete u toj dobi već bi trebalo razumjeti mnogo toga; familijarne, svakodnevne rečenice, a situacijski i mnogo više.

    (više…)

    Saznaj više..

    Poremećaj izgovora

    Poremećaj izgovora obuhvaća takva odstupanja u govoru u kojima dijete, zbog različitih razloga, ne može pravilno izgovoriti neke glasove, međusobno ih zamjenjuje ili sasvim izostavlja, nepravilno izgovara slogove i cijele riječi dok mu je fond riječi dovoljno bogat,  a i sam govor je gramatički pravilan. Nepravilni izgovor glasova promatramo u okvirima različitih poremećaja govora s različitim uzrocima. Statistika pokazuje da 25-30 posto predškolaca  (od 5. do 6. godine) i 17-20 posto učenika 1. i 2. razreda osnovne škole imaju blaža odstupanja u govoru.

    (više…)

    Saznaj više..

    Mucanje

    Što je mucanje?

    Mucanje je govorno ponašanje osobe u komunikaciji s drugim ljudima, čiji značajni dio čine upravo reakcije te osobe na ono što se u njezinom govoru zbiva. Započinje najčešće u djetinjstvu, potaknuto sklonošću vlastite konstitucije u trenutku kada se govor i jezik intenzivno razvijaju. Očituje se ponavljanjima, produljivanjima i umetanjima riječi ili dijelova riječi, uz koja se u određenom trenutku počinju pojavljivati napeti zastoji govora i disanja, a oni zbog neugode, te kasnije i jačih negativnih osjećaja koje su izazvali, stvaraju snažnu potrebu da ih se prebrodi dodatnim naporom pokreta dijelova lica ili tijela te izbjegavanjem mnogih riječi, ljudi ili situacija.

    U mucanju postoje temeljni govorni simptomi:

    •    Ponavljanja, produljivanja i umetanja glasova, slogova ili riječi
    •    Stanke i zastoji u govoru koje može pratiti povećana napetost uz prekide disanja

    (više…)

    Saznaj više..

    Kako poticati razvoj govora?

    Od rođenja do druge godine

    •    Potičite svoje dijete na glasanje samoglasnicima i kombinacijom suglasnika i samoglasnika, npr. „ma“, „da“, „ba“.
    •    Skrećite i održavajte djetetovu pažnju. Vidnom komunikacijom, odgovaranjem na djetetovo glasanje, oponašanjem njegova vokaliziranja na različite načine i mijenjanjem naglaska nastojte potaknuti djetetove pokušaje komuniciranja. Npr. povisite glas na kraju kako biste naznačili upitan ton rečenice. Pritom zadržite normalnu govornu brzinu i jačinu glasa.
    •    Uklanjanjem ili stišavanjem buke iz okoline (npr. TV, radio, istovremeni govor nekoliko osoba) omogućite djetetu da lakše usmjeri pažnju na govor.
    •    Za poticanje slušanja koristite se i zvučnim igračkama.
    •    Oponašajte smijeh i izraz lica svog djeteta.
    •    Učite svoje dijete da i ono Vas oponaša kada npr. plješćete dlanovima, šaljete poljupce ili ga dodirujete, štipate prstom u ritmu brojalice. Omogućite mu da prati cijelu osobu koja mu se obraća, stanite na 1 do 2 m udaljenosti od njega.
    •    Popratite govorom kupanje, hranjenje ili presvlačenje djeteta. Verbalizirajte što radite, kamo idete, što ćete tamo raditi kada stignete, koga i što ćete tamo vidjeti.
    •    Imenujte boje. Brojite predmete.

    (više…)

    Saznaj više..
  • Kalendar

    ožujak 2019
    P U S Č P S N
    « velj.    
     123
    45678910
    11121314151617
    18192021222324
    25262728293031
  • Arhiva Vijesti

  • Vijesti